PredgovorHrvatska retrospektivna bibliografija knjiga

PREDGOVOR

Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga je po definiciji popis hrvatskih knjiga, po jezičnom, nacionalnom i teritorijalnom i predmetnom načelu) od početka tiska (1483.) do razdjelnice s tekućom bibliografijom knjiga (1990). Knjiga je, po UNESCO-voj definiciji iz 1964., uvezan svezak opsegom veći od 49 stranica koji sadržava jedno ili više djela.) U HRB uvrštavaju se međutim i brošure tj. monografije opsegom manje od knjige uključujući najvećim dijelom i sitni tisak. Uvrštava se pored toga grafičke mape, kataloge umjetničkih izložaba, note, zemljopisne karte, atlase, turističke vodiče, a najvećim dijelom i autografirane rukopise, najčešće fakultetske udžbenike(skripta).
Tradicionalno se u retrospektivnu bibliografiju knjiga uvrštavaju i kalendari, almanasi, godišnja izvješća raznih ustanova i sl., koji su se u vrijeme koje pokriva bibliografija smatrali knjigama. U ovom izdanju odustaje se od uvrštavanja tih publikacija u bibliografiju knjiga jer se one više ne smatraju knjiga već serijskim publikacijama, osim ukoliko su zatečene u katalogu NSK.
Tiskane se retrospektivne bibliografije uobičajeno objavljuju kao monografske publikacije u više svezaka abecednim rasporedom prema imenima autora. U elektroničkom obliku RB su kao baze podataka pretražive primarno prema imenu autora, jer se knjiga razumije ponajprije kao autorski prinos nacionalnoj kulturi. Stoga su pojedini svesci ove bibliografije uređeni abecedno, po prezimenu autora, a nižu se u kronološkom rasporedu.
U HRB ulaze publikacije hrvatskih autora (Hrvati po nacionalnosti i opredjeljenju, osobe koje svojim dužim djelovanjem u domovini ili inozemstvu bitno doprinose hrvatskoj kulturi), hrvatskih nakladnika (nakladnici s teritorija Republike Hrvatske, hrvatski nakladnici u inozemstvu), publikacije objavljene na hrvatskom jeziku (bez obzira na nacionalnost i državljanstvo autora, mjesto izdavanja ili tiskanja publikacije), te djela o Hrvatskoj, Hrvatima i hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini.
Želeći ispuniti tri bitna kriterija koji čine dobru bibliografiju: potpunost, točnost i preglednost i pridržavajući se preporuka Univerzalne bibliografske kontrole (UBC) u retrospektivnoj bibliografiji popisuju se sve hrvatske knjige po navedenim kriterijima uz automatiziranu obrada podataka u formatu MARC21, a za formalni opis građe primjenjuje se konsolidirani međunarodni standard i Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga E. Verone, dio 1, 2, te Upute za primjenu formata MARC21 pri obradi na Odsjeku Retrospektivne bibliografije (interno izdanje).
Za stručno označavanje bibliografskih zapisa koriste se oznake Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK).
Donose se za svaki višegodišnji svezak: Kazalo autora, Kazalo naslova, Kazalo predmeta, Kazalo nakladnika.
Predmetne odrednice autoriziraju se u normativnoj bazi podataka korištenjem MARC21 AUTHORITY formata, tako da se po vrsti razlikuju osobe, obiteljski, narode i zemljopisne pojmove Predmetna odrednica sastoji se od vodeće, odnosno pristupne odrednice, te dopunskih tematskih, zemljopisnih, vremenskih ili formalnih pododrednica. Vodeća osobna, obiteljska ili korporativna odrednica izrađuje se prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verone, dok se vodeća zemljopisna i tematska odrednica izrađuje u skladu s načelima danim u dokumentima IFLE: Guidelines for subject authority and reference entries i Principles underlying subject heading languages.
Sadržaj jednog dokumenta može, ukoliko je to potrebno, biti izražen s više istovrsnih ili raznovrsnih predmetnih odrednica. Uputnice s neusvojenih na usvojene nazive, odnosno imena, daju se samo ako se neusvojeni oblik nalazi u formalnom dijelu bibliografskog zapisa. Predmetno nepotpuno obrađene jedinice dopunit će se u konačnom izdanju retrospektivne bibliografije.

Urednik
Slavko Harni